U srijedu, 2. rujna 2020. godine, ispred naše župne crkve uručeni su ugovori Krapinsko–zagorske županije onima koji su ostvarili pravo na novčanu potporu temeljem Javnog poziva za hitnu sanaciju štete prouzročene potresom na nepokretnim kulturnim dobrima, odnosno sakralnim objektima na području Krapinsko–zagorske županije.
Župa sv. Jurja ostvarila je potporu od 170 tisuća kuna, a župa sv. Andrije Apostola u Lazu Bistričkom 130 tisuća kuna.
Župan Željko Kolar ugovore je uručio našem upravitelju župe vlč. Nikoli Jurkoviću te rektoru svetišta Majke Božje Bistričke i privremenom upravitelju župe sv. Andrije Apostola Domagoju Matoševiću.
Vlč. Nikola Jurković istaknuo je kako se kroz sve protekle mjesece liturgija i misa slavi na otvorenom te dodao: “Intenzitet radova na obnovi već je u punom jeku i vjerujem da će se tako nastaviti da se do pred kraj ove godine vratimo u crkvu. Zahvaljujem na ovom daru i vjerujem kako ćemo nastaviti obnavljati i druge naše objekte kao što je jedna od vrlo važnih kapela sv. Fabijana i Sebastijana u srcu Slanog Potoka, koja je stradala još više nego župna crkva i u kojoj se nalazi najstariji barokni oltar u SZ Hrvatskoj. Ova pomoć za župnu crkvu nam je bila vrlo važna jer zamjenski objekt nemamo i zato nam je stalo da je što prije vratimo u prvobitno stanje te da u njoj možemo slaviti euharistiju. Još jednom zahvaljujem Županiji, što nas prati u stopu u našim radovima i svemu što se događa ne samo u župi nego i u Općini Gornja Stubica.”
Župan Željko Kolar rekao je kako je potres donio mnogo zla i štete na području naše županije, posebno u općinama Gornja Stubica i Marija Bistrica i gradu Donja Stubica, za koje je i proglasio elementarnu nepogodu.
Stradale su mnoge kuće, gospodarski objekti, kulturni objekti, ali nažalost i sakralni objekti. Imamo 565 javnih objekata sa štetom, a prva procijenjena vrijednost štete je oko 70,5 milijuna. Dobro je što je danas konačno u Saboru na prvom čitanju Zakon gdje će se moći formirati zakonski okvir da se stvori fond iz kojeg bi išla kompletna obnova. Mi ovdje računamo na sredstva iz EU fondova, ali isto tako treba naglasiti da bi 60% tih sredstava trebala osigurati Vlada RH, 20% Grad Zagreb, Krapinsko–zagorska ili Zagrebačka županija te 20% privatna ili pravna osoba. Tu će biti još niz pojedinačnih olakšavajućih okolnosti za obnovu – rekao je župan.
Dodao je, ako bi se nakon pripreme dokumentacije javna nabava zadržala na tih 70,5 milijuna kuna, to bi značilo da bi Županija za ovu i iduću godinu morala osigurati 15 milijuna kuna za obnovu. To će biti veliki izazov s obzirom na situaciju, pad gospodarstva i više ljudi na Zavodu za zapošljavanje što umanjuje naš prihod. Zahvalio je i kolegama Miličkom, Krizmaniću i Škvorcu na izuzetnoj suradnji i brzoj reakciji u pružanju pomoći ljudima koji su morali napustiti svoje domove. Oko 40 obitelji je na privremenom smještaju i njihove oči su danas uprte upravo prema Saboru u nadi da Zakon čim prije stupi na snagu kako bi mogli početi s obnovom.